Javno arhivsko gradivo

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 46/17) javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno za korištenje 30 godina nakon nastanka gradiva. Javno arhivsko gradivo dostupno je za korištenje i prije isteka roka od 30 godina ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako to odobri stvaratelj odnosno imatelj.

Javno arhivsko gradivo koje je označeno nekim od stupnjeva tajnosti dostupno je za korištenje po isteku roka od 50 godina od njegova nastanka, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

Osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 100 godina od rođenja osobe na koju se osobni podatak odnosi ili deset godina od smrti osobe na koju se osobni podatak odnosi, pri čemu se rokom dostupnosti smatra onaj rok koji prvi istekne. Ako datum rođenja i datum smrti osobe nisu poznati ili je njihovo utvrđivanje povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 70 godina od nastanka toga gradiva.

Člankom 21. a uređuje se dostupnost javnoga arhivskoga gradiva nastalog prije 22. prosinca 1990. djelovanjem:

1. saveznih tijela i organizacija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na teritoriju tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske,
2. Sabora Socijalističke Republike Hrvatske i njegovih domova (vijeća),
3. članova Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz Socijalističke Republike Hrvatske,
4. delegacije Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije,
5. Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske,
6. Savjeta Republike,
7. Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske,
8. republičkih sekretarijata i komiteta,
9. republičkih organa uprave i upravnih organizacija,
10. republičkih savjeta,
11. Vrhovnog suda Hrvatske,
12. Ustavnog suda Hrvatske,
13. redovnih sudova i sudova udruženog rada,
14. javnog tužilaštva,
15. javnog pravobranilaštva,
16. pravobranioca samoupravljanja i
17. Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu,
18. Pete vojne oblasti Jugoslavenske narodne armije,
19. Vojnopomorske oblasti Jugoslavenske narodne armije,
20.  Vojnog suda u Zagrebu,
21. Teritorijalne obrane i civilne zaštite,
22. Narodne banke Hrvatske,
23. Udružene banke Hrvatske,
24. Saveznog deviznog inspektorata, Odjel u Zagrebu,
25. Službe društvenog knjigovodstva Socijalističke Republike Hrvatske,
26. Republičkog fonda za razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva,
27. komisija za ispitivanje porijekla imovine prvog i drugog stupnja,
28. republičkih samoupravnih interesnih zajednica i udruženih samoupravnih interesnih zajednica,
29. međunarodnih i međurepubličkih tijela i organizacija u kojima je sudjelovala Socijalistička Republika Hrvatska,
30. skupština i izvršnih tijela (organa) općina, gradskih zajednica općina i zajednica općina,
31. bivših društveno-političkih organizacija, uključujući pravne prednike i pravne sljednike navedenih tijela i organizacija kao i njihove stručne službe.

Evidencija javnog arhivskog gradiva nastalog do 22. prosinca 1990.

Stvaratelji i imatelji javnog arhivskog gradiva iz članka 21.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 46/17), obvezni su izraditi popis tog gradiva i dostaviti ga nadležnom državnom arhivu u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu tog Zakona. Nadležni državni arhivi obvezni su te popise učiniti dostupnima javnosti i korisnicima arhiva. Evidencija javnog arhivskog gradiva nastalog do 22. prosinca 1990. godine, za gradivo u nadležnosti Državnog arhiva za Međimurje, dostupna je u nastavku.

Postupak dostupnosti javnog arhivskog gradiva, njegovog korištenja, prijevremenog korištenja i ograničenja propisan je Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00, 65/09, 46/17) ili posebnim propisima.

Arhivsko gradivo mogu bez ograničenja koristiti stvaratelji čijim je radom nastalo, u svrhe radi kojih je nastalo, odnosno kojima je služilo. Uvjeti za korištenje gradiva kojem još nisu dospjeli rokovi dostupnosti, propisani su posebnim odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima te Pravilnika o korištenju arhivskog gradiva. Sukladno čl. 22. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, ukoliko znanstveni razlozi zahtijevaju korištenje arhivskog gradiva prije isteka roka dostupnosti, ravnatelji/ica DAM može, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog arhivskog vijeća, odobriti korištenje arhivskog gradiva na način i pod uvjetima koji jamče zaštitu javnih probitaka, odnosno privatnosti, prava i probitaka treće osobe.

Privatno arhivsko gradivo

Na privatno arhivsko gradivo, odnosno ono gradivo koje je nastalo djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba, osim ukoliko nije nastalo obavljanjem javnih ovlasti ili u obavljanju javne službe, a kada se nalazi u državnom vlasništvu, primjenjuje se isti rok dostupnosti kao za javno arhivsko gradivo, odnosno 30 godina od nastanka. Iznimno, rokovi dostupnosti gradiva uvjeti korištenja gradiva mogu biti definirani drugačije, a na temelju posebnih uvjeta koje je odredio stvaratelj prilikom primopredaje gradiva arhivu.

RAZLOZI PRIVREMENE NEDOSTUPNOSTI GRADIVA

• Gradivo je oštećeno te bi ga korištenje moglo dodatno ugroziti.
• Nad gradivom se trenutno provode stručni postupci vezani uz obradu, sređivanje, restauraciju ili izradu sigurnosnih i zaštitnih kopija.
• Gradivo je posuđeno drugom korisniku čitaonice.